Zandvoort – povratak starog poznanika

Prije koji dan i službeno je objavljeno ono o čemu se naveliko spekuliralo još od sredine 2018. godine. Utrka za VN Nizozemske koja se vozi na stazi u Zandvoortu i službeno će postati dijelom kalendara Formule 1 za sezonu 2020.

Prilično je to očekivana odluka Liberty medije i vodstva Formule 1, koja je opravdana i načelno obrazložena pričom kako je takav potez dio nastojanja i politike čelnih ljudi Formule 1, koji utrke žele vratiti nekim povijesnim i tradicionalnim stazama. To je teza koju vjerujem većina nas poklonika old school Formule 1 objeručke prihvaća.

Ipak, ako cijelu priču sagledamo iz neke druge, s primjesama financijske i marketinške strane obojene perspektive, jasno je kako je vjerojatno prvi i osnovni razlog povratka Zandvoorta u kalendar Formule 1, naravno Max Verstappen. Trenutno među navijačima (posebice onim mlađim) vjerojatno najpopularniji vozač u Formuli 1, dovoljan je magnet za brojne sponzore i dobro popunjene tribine u sljedećim sezonama.

Sve to znači ono za čime čelni ljudi Formule 1 uvijek žude, dodatnu promociju i dobru zaradu. U tom kontekstu iznenađenja nema jer, jasno je kako se stvari u ovom sportu gledaju u prvome redu pragmatično i ekonomski isplativo, što će možda najbolje osjetiti primjerice VN Španjolske koja bez Fernanda Alonsa više nema “ono nešto”.

No, bilo kako bilo, radujemo se povratku VN Nizozemske i Zandvoorta, koji je u povijesti i u za mnoge najslavnijim vremenima ovoga sporta, ugostio brojne utrke. Zandvoort također bez sumnje pripada u red onih pravih old school klasičnih staza na kojima je Formula 1 gotovo tri desetljeća krojila svoju slavnu povijest i zato ćemo ju čekati s nestrpljenjem.

Nakon uvoda evo i nekoliko detalja o povijesti ove staze.

O povijesti i osnivanju staze

Naime, iako neslužbeno, utrke na preteči današnje staze u okolici istoimenog mjesta, voze se u Zandvoortu još i prije 2. svjetskog rata, no prave i službene aktivnosti dolaze nakon završetka ratnih zbivanja. Iako je staza nastala kao kombinacija korištenja nekih postojećih cesta i onih koje je za svoje potrebe izgradila njemačka vojska zasluge za njezin dizajn pomalo krivo pripisuju se Johnu Hugenholtzu, kasnijem predsjedniku Nizozemskog auto kluba i kasnijem direktoru staze. Hugenholtz je nesumnjivo imao utjecaj na izgled i gradnju same staze, no smatra se kako je pravi idejni začetnik pobjednik Le Mansa iz 1927. Sammy Davis koji je 1946. stazu uklopio u postojeći sustav spomenutih cesta.

Prve poslijeratne službene utrke

Prva utrka održana je 7. kolovoza 1948. nakon čega se na ovoj stazi održavaju utrke različitih serija manje ili veće popularnosti i statusa, da bi od 1950. staza ponijela i službeni naziv utrke za VN Nizozemske.

Relativno brzo, već 1955. na Zandvoortu se održava prva prava utrka Formule 1. Kažemo prva prava jer su se i 1952. i 1953. održale utrke koje su se bodovale u poretku Svjetskog prvenstva, no to su ipak utrke koje su po svojim pravilima ipak više odgovarale Formuli 2. Formula 1 se nakon tog premijernog nastupa 1955., nije zadržala u Nizozemskoj jer se 1956., i 1957. Zandvoort nije našao u kalendaru. Sljedeće 1958. VN Nizozemske vraća se u kalendar Formule 1 čiji neizostavan dio ostaje nepuna tri desetljeća (izuzev 1972.) sve do 1985.

Kraj ere Formule 1 i upitna budućnost

Kao i brojne druge staze odlasku Formule 1 iz Zandvoorta pridonijelo je nekoliko različitih faktora, među kojima su naravno jednu od glavnih uloga igrale financije. Naime, početkom 80-ih godina prošloga stoljeća, pojavila se potreba za obnavljanjem staze i rješavanjem nekih infrastrukturnih nedostataka. Osim navedenog, jedan od razloga zbog kojih se moralo ići u rekonstrukciju je i negodovanje lokalnoga stanovništva kojima je posebice sporan bio južni dio staze udaljen nekoliko desetaka metara od stambene zone čime je buka bila prevelika. Kako bi se zadovoljile sve strane, 1987. je donesena i potpisana konačna odluka o početku radova, no samo nekoliko mjeseci nakon toga tvrtka koja je upravljala stazom upada u financijske poteškoće čime je projekt stopiran. U tom se trenutku činilo kako je sudbina Zandvoorta manje više zapečaćena, no novi investitori 1989. pokreću radove čime je staza temeljito obnovljena.

Novo doba

Dodatni iskorak dolazi 1995. kada Nizozemska vlada staje iza projekta obnove ove staze i ustroja međunarodne staze koja bi mogla ugostiti najelitnije svjetske serije. Rekonstrukcija koja je obuhvatila gradnju novih bokseva, ali i samu konfiguraciju staze završava 2001. od kada staza dobiva današnji izgled. U proteklim godinama Zandvoort je ugostio brojne serije počevši od natjecanja DTM-a, Formule 3, A1 GP-a…

Što se nekih zanimljivosti i tehničkih podataka tiče, staza je kroz povijest nekoliko puta mijenjala konfiguracije i dužinu kruga koji je uglavnom iznosio oko četiri kilometra dužine, izuzev u skraćenoj verziji koja se koristila od 1990. do 1998. kada je skraćena na oko 2,6 kilometara. Danas je krug službeno dugačak 4,307 kilometra s visinskom razlikom od otprilike osam metara.

Broji 13 zavoja od koji je svakako i zbog svoga naziva ali i značaja u samoj utrci svakako najpoznatiji zavoj Tarzan, inače prvi nakon startno ciljne ravnine, koji je obično najčešće mjesto na kojem se izvode preticanja.

Što se tiče postignuća i rezultata, najbrži krug utrke postavio je u posljednjoj utrci održanoj u Zandvoortu 1985. godine Alain Prost u McLarenu (1.16.538).

Pobjede su na ovoj stazi odnosili velikani ovoga sporta počevši od Ascarija, Fangia, Mossa, Brabhama, Hilla, Clarka, Stewarta, pa sve do nama nešto bližih Laude, Hunta, Andrettija, Prosta…

Od momčadi koje su nastupile u dosadašnjim izdanjima po broju pobjeda izjednačene su momčadi Ferrarija i Lotusa koji su ih ubilježili po šest, McLaren ih je prikupio tri, a od trenutno aktivnih momčadi pobjede još imaju i Williams, Renault i Mercedes.