Colin Chapman – genijalac s tvorničkom greškom

Kojim riječima opisati možda najvećeg i najgenijalnijeg konstruktora u povijesti formule 1? Jedno je sigurno, Colin je velikim dijelom zaslužan za revoluciju ovog sporta kroz 60-e i 70-e godina prošlog stoljeća. Britančeva glad za tehničkim inovacijama nikad nije prestajala, a onda je iznenada 16. prosinca 1982. preminuo od srčanog udara. Ili?

Anthony Colin Bruce Chapman rođen je 9. svibnja 1928. u jednom od londonskih predgrađa. Mladog Colina je sve zanimalo, ali najviše tehnologija i avijacija. Dok je bio u vojsci, naučio je pilotirati te se ubrzo nakon završetka služenja vojnog roka zaposlio u British Aluminiumu gdje je paralelno radio na zrakoplovima. Ipak, bitnije od svega za njegovu budućnost, Britanac je u to vrijeme razvijao prve vlastite trkaće automobile te se bavio preprodajom rabljenih automobila. Ispostavilo se kako je upravo to podiglo Chapmana prema osnivanju nove firme.

Lotus Engineering osnovan je 1. siječnja 1952. godine. Ime firme nikad nije bilo potpuno razjašnjeno, no smatra se da je po cvijetu lotos, jer je tako Colin zvao svoju ženu Hazel. Ubrzo je Lotus postao vrlo dominantan u klasama sportskih automobila. Toliko da su organizatori utrka u Le Mansu svake godine mijenjali pravila tako da ne pometu konkurenciju. Chapman ih je zbog toga često kritizirao, a zvao ih je “prokleti žabari”.

Formula 1

Colin Chapman odlučio je ući u formulu 1 18. svibnja 1958. na VN Monaka s bolidom Lotus 12 kojeg su vozili Cliff Allison i Graham Hill. Allison je zavšrio šesti, no tada to mjesto nije nosilo ni jedan bod, a za pobjednikom je zaostao 13 krugova. No uspjesi dolaze tek premještanjem pozicije motora na zadnji dio auta. Iako je Cooper pokrenuo tu revoluciju, Lotus ju je potpuno razvio. Prva pobjeda dolazi 1961. u Monacu. Donio ju je Stirling Moss, i to s najbolje startne pozicije. Za sljedeću sezonu napravljen je bolid Lotus 25 koji je bio vrlo dobar , ali mu je bilo potrebno još dorade. 1963. godine, s izvrsnim Jimom Clarkom i unaprijeđenim bolidom Lotus osvaja svoj prvi konstruktorski naslov, a Škot dominantno osvaja naslov prvaka sa 7 pobjeda. Sljedeća godina donijela je novi bolid, Lotus 33 koji je bio vrlo brz, ali i prilično nepouzdan što je na kraju spriječilo Clarka da obrani naslov. No već iduće sezone, s riješenim problemima oko bolida, Clark i Lotus ponovno dominantno osvajaju naslov. 1968. na stazi Hockenheim se događa prava tragedija. Clark je poginuo u F2 utrci, zbog puknuća gume te izlijetanja sa staze među drveće. A sezona je bila obećavajuća, Lotus 49 (bio je konstruiran oko motora koji prvi put postaje integralan, noseći dio bolida) je dobro funkcionirao te je pobijedio na prvoj utrci prvenstva. Ipak, i bez Clarka, vozački i konstruktorski naslov otišao je u ruke Lotusu. Prvenstvo je s tri pobjede osvojio Graham Hill.

1970. godine napravljen je najuspješniji bolid ove momčadi, Lotus 72, koji je “zadao” smjernice kako će izgledati dizajn bolida kroz 70-e godine prošlog stoljeća. Jochen Rindt je tada osvojio naslov, ali ne na tipičan način. Naime, Rindt je poginuo na slobodnom treningu u Monzi, ali je tada još imao veliku bodovnu prednost u ukupnom poretku vozača. Kako jedini koji je mogao uzeti naslov, Jacky Ickx, nije iskoristio priliku, Rindt je postao prvi vozač u povijesti formule 1 koji je osvojio naslov posthumno. Također, Lotus je tada osvojio i konstruktorski naslov. 1972. i 1973. godine Lotus osvaja naslov konstruktora, ali vozački naslov samo 1972. kada je Emerson Fittipaldi postao najmlađi svjetski prvak u povijesti sporta. Sredinom 70-ih godina, slijedi suša u Lotusu, gdje su titulu vodećih momčadi preuzeli McLaren i Ferrari. No nije trebalo dugo čekati da se momčad vrati u vrh. 1978. Lotus je proizveo superdominantni bolid 79, koji je bio najuspješniji od svih modela iz “ground effect” razdoblja. Konstruktorski naslov je uvjerljivo osvojen, a prvi Lotusov vozač Mario Andretti je osvojio naslov. Drugi vozač, Ronnie Peterson, poginuo je u Monzi nakon nesreće na startu utrke.

Osamdesete donose rat FIA-FOCA u kojem se tehnički napredak žrtvuje zbog ostvarivanja političkih ciljeva. Tada je nekoliko Chapmanovih inovacija, poput dvostruko ovješenog bolida zabranjeno prije negoli je uopće testirano zbog ratnog odnosa između Ecclestonea i Balestrea. Do posljednjeg dana svog života, Colin je bio predan napretku. 1982. godine je radio na aktivnom ovjesu (1992. ga Williams upotrebljuje u svom FW14B modelu), što dovoljno govori o tome koliko je bio ispred svog vremena. Nažalost, vrijeme nakon smrti Colina označilo je proprast ove velike momčadi. Iako se poslije znao dogoditi pokoji bljesak, prvenstveno u doba Ayrtona Senne (1985-1987), momčad Lotusa više nikad nije bila ni blizu one moćne iz 60-ih i 70-ih.

Uz ime Colin Chapman veže se mnogo kontroverzi, pogotovo zato jer je nekoliko vrsnih vozača poginulo u njegovom bolidu. Uvijek je težio k tome da bolid bude što lakši, nauštrb kvalitete i sigurnosti. No na kraju, Colinu se često daje titula najvećeg konstruktora u povijesti formule 1. 16. prosinca 1982. godine ugasio se život genijalca s tvorničkom greškom.