Povijest Formule 1 pamti brojna velika i zanimljiva imena. To se naravno ne odnosi samo na vozače koji su koji su u tom velikom cirkusu zasigurno najeksponiraniji i najpoznatiji likovi. Mnogo je tu i onih velikih i slavnih pozadinaca koji su svojim vizijama, smjelim, ponekad i neshvaćenim tehničkim i dizajnerskim rješenjima donosili pobjede i naslove.

Jedan od takvih živopisnijih i nesumnjivo najuspješnijih dizajnera uopće svakako je Gordon Murray koji je sada već dalekih sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća skrojio neke od najuspješnijih bolida svoga vremena.

Sin škotskih emigranata punim imenom Ian Gordon Murray rodio se u Južnoafričkoj republici prije 74 godine gdje je na tamošnjem koledžu stekao zvanje inženjera mehanike. Svoje zanimanje i strast za utrkivanjem Murray je naslijedio od svoga oca koji se amaterski bavio moto utrkama i pripremanjem trkaćih automobila za utrke. Kako jabuka ne pada daleko od stabla po završetku studija i mladi se Gordon upustio u slične vode s tim da je svoje trkaće automobile dizajnirao i pripremao sam za sebe.

Bernie, Murray i uspješna Brabham era

Nakon što se dvije sezone utrkivao u Nacionalnom prvenstvu Južnoafričke republike u automobilu koji je sam vozio i pripremao za utrke 1969. godine Murray odlazi u Veliku Britaniju u potrazi za novim izazovima nadajući se angažmanu u nekoj od trkaćih momčadi.

Iako je navodno Murrayev cilj bio pronaći mjesto u Lotusu, slučajni susret s tadašnjim Brabhamovim dizajnerom Ronom Tauarnacom promijenio je tijek događaja jer je Murray u konačnici angažiran od strane novog vlasnika momčadi Berniea Ecclestonea i to na mjesto glavnog dizajnera. Time i službeno počinje duga i uspješna era koja je po mnogočemu proslavila i momčad Brabhama ali i samog Murraya.

U razdoblju od 1969. pa sve do 1986. godine u kojemu je ovaj inovativni i idejama nepresušan izvor rješenja bio članom Brabhamove momčadi zabilježeni su brojni vrhunski rezultati počevši od primjerice 22 pobjede na velikim nagradama, neslužbeni naslovi odnosno pozicije viceprvaka svijeta 1975. i 1981. u poretku konstruktora i naravno kao najsjajnije točke vozački naslovi za Nelsona Piqueta koje je u Murrayevim bolidima Brazilac osvojio 1981. i 1983. godine.

Iako bi u tako dugom razdoblju bilo previše izdvajati posebnosti i karakteristike svakog manje ili više uspješnog Murreyevog uratka, neke od njih svakako treba istaknuti. To su zasigurno BT46B poznatiji kao fan car prepoznatljiv po netipičnom rješenju s velikim ventilatorom na stražnjem kraju bolida iz sezone 1978. Kao zanimljivost treba navesti kako je u spomenutom bolidu koji je umirovljen nakon samo jedne utrke Niki Lauda došao do pobjede na VN Švedske. Zanimljivo je kako je bolid zapravo umirovljen na zahtjev ni manje ni više nego samoga šefa momčadi Berniea Ecclestonea koji je upravo te godine započeo svoj uspon u strukturama Formule 1 postavši alfa i omega udruge konstruktora Formule 1 pa se kako je Murray mnogo godina kasnije priznao, Bernie na neki način nakon te prve pobjede uplašio moguće prevelike dominacije ovog Murrayjevog izuma.

Uz navedeni pomalo kontroverzni BT 46B valja spomenuti i pobjedničke BT 49 (prvi naslov za Nelsona Piqueta) i BT 52 (prvi bolid pobjednik utrke pogonjen turbo motorom).

Posljednji bolid dizajniran za Brabham bio je također inovativni i dosta kontroverzni BT 55 koji je po svojim aerodinamičkim i nekim drugim rješenjima također bio ispred svoga vremena, no slabi rezultati i određeno razilaženje u viziji i potencijalu razvoja bolida rezultiralo je umirovljenjem bolida ali i neslužbenim krajem Murrayeve duge i uspješne ere u Brabhamu.

Zlatne godine u McLarenovoj zlatnoj eri

Nakon što je napustio Brabham Murray je brzo dobio ponudu Rona Dennisa koji ga je u svoju momčad postavio na mjesto tehničkog direktora momčadi. Bez sumnje vizionarski i kasnije se pokazalo nevjerojatno pametan i mudar potez jer iako zasigurno ne isključivo Murrayevom zaslugom, njegovim dolaskom krenula je možda i najslavnija era momčadi McLarena. Iako Murrayev djelokrug posla nije bio previše vezan za sam dizajn bolida njegove ideje i vizije razvoja bolida koje je započeo sa spomenutim i u Brabhamu nikada do kraja razrađenim BT 55 morale su nekako isplivati na vidjelo. Samim tim, iako je nominalno glavni McLarenov dizajner tada bio Steve Nichols, svoje je prste i nacrte temeljene na idejama BT 55 Murray itekako progurao i ukomponirao već u svojoj prvoj sezoni po dolasku u momčad.

Naime, njegov rad na tadašnjem McLarenovom za sezonu 1987. pripremljenom MP4/3 donio je Dennisovoj momčadi tri pobjede u sezoni što je zapravo bio odličan rezultat ako se uzmu u obzir prilično mršave prethodne sezone, no pravi boom uslijedio je godinu poslije kada dolazi brutalni i Hondinim turbo motorom pogonjeni MP4/4 koji je ostvario nedostižnih 15 pobjeda u 16 utrka i u kojem je mlada nadolazeća zvijezda Ayrton Senna došao do svog prvog naslova. Inače, tadašnjih 199 bodova osvojenih u poretku konstruktora bio je apsolutni rekord.

U nadolazećim sezonama dominacija se nastavlja i iako Murray sada više okrenut svome poslu sudjeluje u stvaranju gotovo ništa manje uspješnih bolida za 1989. i 1990. (MP4/5 i MP4/5B) koji su McLaren odveli do dvostruke krune, s tim da se priča nastavila u istome tonu i 1991.

Iako je nakon 1991. Murray napustio svijet Formule 1 ostao je u McLarenovoj obitelji gdje je sljedećih 13 godina bio glavni dizajner McLarenovih cestovnih automobila i nekih super automobila kao što su McLaren F1 ili Mercedes SLR McLaren.

Unatoč brojnim priznanjima vezanima uz sport i kasnije i svoj dizajnerski studio, Murray ne miruje ni danas pa iako više nevezan za svijet Formule 1 i dalje na svjetlo dana donosi nova nekonvencionalna i zanimljiva dizajnerska rješenja.

Za kraj, iako je karijeru čovjeka koji je postigao tolike uspjehe i uveo neka doista nesvakidašnja i revolucionarna rješenja nemoguće sažeti u rečenicu ili dvije, možemo reći kako je Gordon Murray bio čovjek koji je zasluženo stekao reputaciju čovjeka ispred svoga vremena. Genijalac koji je svojim inovativnim i naprednim pristupom dizajnu donio ono čemu se i danas teži u svijetu Formule 1 i oktanskim sportovima općenito, a to je dizajn kojemu svrha nisu samo koncepti, estetika i detalji već dizajn u služni utrkivanja.

7
Leave a Reply

Molimo za komentiranje
3 Komentara na temu
4 Odgovora na temu
1 Pratitelja
 
Najviše reakcija na komentar
Najkomentiranija tema
4 Autori komentara
avataravataravataravatar Autori nedavnih komentara
  Pretplati se  
Obavijesti o
avatar
Član

Ovaj sivi Mclaren na kojem on sijedi je dan danas mrak

avatar
Član
Desmosedici

Da..odlično je dizajniran..Meni se sviđala sva gama Brabhamovih bolida koje je Muray dizajnirao. Brabham BT48 mi je nekako impresivno izgledao..dugačak bolid sa zašiljenim nosom bez prednjeg krila..izgledao je kao raketa..dugi poklopc motora a ispod njega Alfa Romeo V12..nažalost taj bolid nije bio uspješan baš zbog tog motora. Niki Lauda je pobijedio samo u Imoli a ta utrka se nije bodovala za Svjetsko prvenstvo. Kad su ugradili Ford Cosworth bolid se preporodio. ..a tek kad su ugradili BMW turbo..1983. Nelson Piquet prvi Svjetski prvak sa turbo motorom.

avatar
Član
Pratiteljcro

Bravo! Porsche gt3 i 2 su ovdje i impresivni su. Ali mclaren f1 je bio toliko ispred svog vremena, ostalima je trebalo 17 godina da dostignu ili prestignu ubrzanje od 0-100 za 3.2 sekunde! Jedan je jedini mclaren F1

avatar
Član
Desmosedici

Brabham BT55 je bio bolid ispred svog vremena..vizija budućnosti..problem mu je stvarao već zastario 4 cilinarski redni motor BMW turbo koji je bio pretežak i previsok za taj izrazito nisko dizajniran bolid..kad su 1988. Murray i Nichols napravili skoro indetičan bolid Mclaren MP4/4 i u njega ugradili Honda V6 turbo pomeli su te sezone svu konkurenciju..15 pobjeda od 16 utrka..to je dosad najveća zabilježena dominacija neke momčadi u jednoj sezoni..jedinu preostalu pobjedu je imao..Pogodite tko i gdje?..Pa naravno, Ferrari..i to u Monzi i to dupla “doppia”pobjeda..Berger – Alboreto..naravno Senna pole, Berger pobjeda, Alboreto Fastes lap.

avatar
Član
Desmosedici

Čemu minusi? Zato što ste od mene saznali nešto o čemu niste imali pojma? Bravo!

avatar
Član

A šta češ ne sekiraj se oko toga ,meni ti onaj bolsni Vetelov fan , nik namea : F1 fan
stavi minus prije nego ja napišem komentar.

avatar
Član
Junior

Čuo sam da mu je 4 sata sna dovoljno, a ja se probudim nakon 8 sati ko da me kamion pregazio.