Prošle godine na Velikoj nagradi Kine obilježavala se jubilarna 1000. Velika nagrada u povijesti Svjetskog prvenstva Formule 1, a godinu i pet mjeseci kasnije dobili smo prvu momčad koja se može pohvaliti sudjelovanjem na četveroznamenkastom broju F1 utrka.

Scuderia Ferrari jedina je momčad koja je nastupila u svim sezonama Svjetskog prvenstva od 1950. do danas i najtrofejnija momčad u povijesti Formule 1, a ovo je Ferrarijev put od 1 do 1000…

Prva utrka u povijesti Svjetskog prvenstva Formule 1 vožena je na stazi Silverstone 13. svibnja 1950. godine. Scuderia Ferrari nije bila na toj utrci jer je Enzo Ferrari, čovjek koji je osnovao momčad 16. studenoga 1929., bio nezadovoljan količinom novca koji su organizatori isplaćivali sudionicima. On je svoje vozače istoga vikenda poslao na utrku Formule 2 u belgijski Mons, gdje su Alberto Ascari, Luigi Villoresi i Franco Cortese osvojili prva tri mjesta. Zaradili su i lijepu svotu novca te motivirali svog šefa da ih usmjeri prema utrkama Formule 1.

Ferrarijeva utrka #1: Velika nagrada Monaka održana 21. svibnja 1950. godine označila je premijeru Ferrarija u Svjetskom prvenstvu Formule 1. U kvalifikacijama su udarne igle Scuderije, Ascari i Villoresi, osvojili šesto i sedmo mjesto, no već je prva utrka donijela i prvo postolje momčadi Enza Ferrarija. Alberto Ascari završio je na drugom mjestu iza Juana Manuela Fangia, koji je vozio za Alfa Romeo.

Generalno su vozači Alfe dominirali prvom sezonom, koja se sastojala od sedam utrka. Naslov prvaka odnio je Giuseppe Farina, a Ascari je upisao još jedno drugo mjesto na finalu sezone, Velikoj nagradi Italije u Monzi.

Ferrarijeva utrka #8: Prvi pole position i prva pobjeda! Nakon niza drugih i trećih mjesta, Ferrari je svoju prvu pobjedu u Svjetskom prvenstvu Formule 1 dočekao na Velikoj nagradi Velike Britanije 1951. Kraj jakih talijanskih snaga, na najvišu stepenicu prvi je ipak stao jedan Argentinac – Jose Froilan Gonzalez. Dogodilo se to 14. srpnja i tu je krenulo.

U istoj godini dvije je pobjede upisao Ascari, na Velikim nagradama Njemačke i Italije, pa završio na drugom mjestu ukupnog poretka. Opet iza Fangia.

Ferrarijeva utrka #17: Prva vozačka titula! Na Velikoj nagradi Njemačke, voženoj 3. kolovoza 1952. na stazi Nürburgring, Ascari je u bolidu Ferrari 500 upisao četvrtu uzastopnu pobjedu i tako osigurao svoj prvi i Ferrarijev prvi vozački naslov. Sezonu je završio još dvama pobjedama, u Nizozemskoj i Italiji.

Slična je priča bila 1953. Ferrari je bio dominantna figura u prvenstvu i osvojio je sedam od devet utrka (jedna od dvije utrke bez pobjede bio je Indianapolis 500). Ascari je Ferrariju donio novih pet pobjeda, a po jednu Mike Hawthorn i Giuseppe Farina. Glavni suparnik Propetim konjićima bio je Fangio u Maseratiju, koji im je malo pokvario slavlje pobjedom na Velikoj nagradi Italije. Ascari je bio prvi dvostruki prvak svijeta u F1, a on i Ferrari imali su tada najveći broj pobjeda.

Uslijedile su dvije slabije sezone. Fangio je preuzeo primat 1954., vozeći prvo Maserati, a kasnije Mercedes. Ferrari je imao dvije pobjede – Josea Froilana Gonzaleza na Silverstoneu i Mikea Hawthornea na stazi Pedralbes za VN Španjolske. Fangio je sljedeće sezone osvojio svoj treći naslov, a Scuderia je ostala na samo jednoj pobjedi, onoj Mauricea Trintignanta u Monaku. Bila je ta 1955. tužna godina, Ferrari je u nesreći izgubio svog dvostrukog šampiona Ascarija.

Ferrarijeva utrka #43: Prvi nastup i prva (djelomična) pobjeda Fangia za Scuderiju! Povlačenjem Mercedesa, prvak Fangio došao je 1956. u Ferrari i pobijedio u svojoj prvoj utrci. Donekle. Morao je odustati zbog kvara na bolidu, no preuzeo je drugi bolid od Luigija Mussa i prvi prošao ciljem.

U nastavku sezone Ferrari je dominirao. Fangio je upisao još dvije pobjede, a dvije je dodao Peter Collins. Na finalu sezone u Monzi dogodila se ona mnogo puta prepričana situacija kad je Collins ustupio svoj bolid Fangiu, čiji se Ferrari pokvario, pa je Argentinac tako stigao do svoje četvrte titule. Petu, svoju posljednju, osvojio je sljedeće sezone vrativši se u Maserati, a Ferrari je te 1957. prvi put nakon šest sezona ostao bez ijedne pobjede u Svjetskom prvenstvu.

Da se to ne bi ponavljalo, pobrinuli su se Hawthorn i Collins, svaki jednom pobjedom u 1958. Ferrari je te godine dobio i svog trećeg prvaka svijeta. Nakon velike borbe sa Stirlingom Mossom, Hawthorn je donio titulu u Maranello, ukupno četvrtu vozačku. Tony Brooks bio je dvostruki pobjednik i drugi u ukupnom poretku 1959., a Phil Hill je svoju prvu pobjedu za Ferrari slavio u Monzi 1960.

Ferrarijeva utrka #88: Prva dvostruka kruna! Izrazito uspješna godina za Scuderiju bila je 1961. s pet pobjeda u sedam nastupa. Jednu pobjedu ostvario je Giancarlo Baghetti, a po dvije Wolfgang von Trips i Phil Hill, koji je na kraju godine postao prvi američki prvak u Formuli 1. Veliko slavlje upriličeno je na VN Italije 10. rujna. Također, Ferrari je slavio svoju prvu konstruktorsku titulu, nakon što je tri godine ranije u Svjetsko prvenstvo uveden konstruktorski poredak.

Ferrarijeva utrka #100: Pobjeda Johna Surteesa na VN Njemačke! Nakon što je Scuderia ostala bez pobjede u ’62, post je prekinut na prvom velikom jubileju. U stotoj utrci Ferrarija pobjedu je 4. kolovoza 1963. slavio legendarni John Surtees, svoju prvu u Formuli 1. Ranije je već četiri puta ponio titulu prvaka svijeta u motociklizmu, a ostao je do danas jedini prvak svijeta i na dva i na četiri kotača.

Pokazat će se kasnije da su ove “okrugle” utrke za Ferrari u pravilu bile prilično loše. Stota je iz današnje perspektive samo iznimka koja potvrđuje pravilo.

Ferrarijeva utrka #114: Dramatična završnica Svjetskog prvenstva 1964. u Meksiku i dvostruka titula! Iz velikog troboja Hill – Clark – Surtees, na tron je isplivao Ferrarijev vozač, a u Maranello je sletjela i druga konstruktorska titula, kojoj je pobjedom u Zeltwegu doprinio i Lorenzo Bandini. Surtees je te godine, na putu do svog drugog naslova, slavio na dvije utrke, VN Njemačke i VN Italije.

U preostalim sezonama 1960-ih za Ferrari nije bilo previše radosti. Najbolja je bila 1966. kad su po jednu pobjedu ostvarili Surtees i Scarfiotti, a u poretku konstruktora osvojeno je drugo mjesto. Do kraja desetljeća još je stigla samo jedna pobjeda, ona Jackyja Ickxa u Francuskoj 1968.

Upravo je Belgijac bio zaslužan za najbolje rezultate Ferrarija početkom 70-ih. Ostvario je pet pobjeda od 1970. do 1972., a po jednu su u tom razdoblju dodali Clay Regazzoni (VN Italije 1970.) i Mario Andretti (VN Južnoafričke Republike 1971.). Titula za Scuderiju nije bilo, tek drugo mjesto konstruktora 1970.

Ferrarijeva utrka #200: Velika nagrada Brazila 1973. Bolidom 312B2 na stazi Interlagos upravljali su Jacky Ickx i Arturo Merzario te osvojili četvrto i peto mjesto. Nije neki uspjeh, ali na koncu je to bila rezultatski najbolja utrka Ferrarija u toj vrlo slaboj sezoni.

Sljedeća sezona donijela je Ferrarijev uspon, za što je velikim dijelom bio zaslužan novi vozač, Niki Lauda. Austrijanac je ostvario dvije pobjede, Regazzoni jednu i Ferrari je bio drugi u poretku konstruktora.

Ferrarijeva utrka #239: Prva titula za Laudu i Ferrarijev povratak na tron! Nakon više od deset godina Ferrari je ponovno imao svjetskog prvaka. Niki Lauda upisao je tijekom 1975. pet pobjeda, a naslov je potvrdio 7. rujna na Velikoj nagradi Italije u Monzi. Tom je prilikom bio treći, dok je pobjednik utrke bio njegov timski kolega Regazzoni i velika fešta mogla je početi. Ferrari je osvojio i konstruktorski naslov.

Bio je to prvi od tri uzastopna Ferrarijeva konstruktorska naslova. Iduću sezonu obilježila je strašna Laudina nesreća na Nürburgringu, tako da vozački prvak nije došao iz Ferrarijevih redova, no konstruktorski je naslov osvojen, da bi 1977. bio ponovljen uspjeh od prije dvije godine, s dvostrukom krunom Laude i Ferrarija.

Ferrarijeva utrka #288: Novi heroj u stvaranju! Lauda je otišao iz Maranella ’78, no sezona je bila prilično dobra. Carlos Reutemann donio je Ferrariju četiri pobjede, a u posljednjoj utrci sezone, Velikoj nagradi Kanade 8. listopada, do prve pobjede u karijeri pred svojom publikom došao je Gilles Villeneuve.

Ferrarijeva utrka #300: Zamalo slavlje na jubileju! Ferrari je 1979. ponovno osvojio dvostruki naslov, ali to je potvrdio u svom 301. nastupu u Formuli 1. Velika nagrada Nizozemske bila je 300. utrka za Ferrari i tada je Jody Scheckter osvojio drugo mjesto, da bi samo dva tjedna kasnije pobijedio u Monzi ispred momčadskog kolege Villeneuvea i postao sedmi Ferrarijev vozač na krovu svijeta. Uz vozački, upisan je i šesti konstruktorski naslov.

I tko bi tada rekao da će slavna talijanska momčad na novog prvaka čekati više od dva desetljeća. Gilles je stradao prije nego je došao do onih visina za koje je bio predodređen. U godini njegova stradanja, 1982., Ferrari je osvojio naslov među konstruktorima, iako je to bila prosječna sezona s dvije pobjede Pironija i jednom Tambaya. Konstruktorski uspjeh ponovljen je 1983. uz četiri pobjede ukupno (tri Arnoux, jedna Tambay), no u poretku vozača nijedan nije mogao do krune.

Gilles Villeneuve jedan je od brojnih velikih vozača kojemu se stvari u Ferrariju nisu posložile, a jednom je prilikom izjavio: “Da mi je netko ponudio tri želje, moja prva bi bila da uđem u svijet utrkivanja, druga da budem dio Formule 1, a treća da vozim za Ferrari.”

Ferrarijeva utrka #386: Posljednja pobjeda Talijana u Ferrariju! Velika nagrada Njemačke 1985. pamti se po pobjedi Michelea Alboreta u bolidu 156/85. Njemu je to bila treća pobjeda za Ferrari, posljednja u karijeri i posljednja jednog Talijana u bolidu s istaknutim propetim konjićem. Općenito su njegove pobjede tijekom ’84 i ’85 bile jedine Ferrarijeve i dvaput je osvojeno drugo mjesto među konstruktorima.

Ferrarijeva utrka #400: Velika nagrada SAD-a 1986. Ferrarijevim navijačima baš ni po čemu nije ostala u sjećanju, osim po tom okruglom broju. Bila je to jedina utrka u povijesti održana u Detroitu, a Alboreto je Ferrariju donio četvrto mjesto. Stefan Johansson odustao je zbog kvara.

Bile su to godine u kojima su McLaren i Williams bili moćniji od Ferrarija i osvajali prvenstva konstruktora, dok su vozačke titule uzimali Prost, Piquet pa malo kasnije Senna.

Ferrarijeva utrka #424: Konačno malo slavlja! U godini izrazite dominacije Williamsa, na samom kraju sezone u Ferrariju su dočekali svojih pet minuta. Na Velikoj nagradi Japana 1. studenoga 1987. slavio je Gerhard Berger, nakon što je tijekom sezone odustao devet puta na 14 utrka. Bio je to prekid gubitničkog niza Ferrarija koji je trajao 38 utrka, a Austrijanac je još jednu pobjedu dodao dva tjedna kasnije u Australiji. Bila je to posljednja pobjeda koju je doživio osnivač Ferrarija, veliki Il Commendatore, koji je preminuo 14. kolovoza 1988.

U godini Enzova odlaska Ferrari je došao do drugog mjesta u poretku konstruktora, uz jedan pamtljivi nastup – dvostruku pobjedu u Monzi, kada je Berger prošao ciljem ispred Alboreta. Sljedeću sezonu obilježili su golemi problemi s pouzdanošću bolida 640 pa je Berger od 16 utrka završio samo tri, ali sve tri na postolju uz pobjedu u Portugalu. Nigel Mansell slavio je u Brazilu i Mađarskoj, ali također je imao praksu “ili postolje ili odustajanje”.

Ferrarijeva utrka #459: Prva pobjeda profesora Prosta za Scuderiju! Bilo je to više sretno, nego spretno, ali na Velikoj nagradi Brazila 1990. godine svoju prvu pobjedu za Ferrari upisao je Alain Prost. Francuz je stigao u Maranello kao trostruki prvak i ovom je pobjedom najavio bolju sezonu “Propetih konjića”. Kasnije u sezoni slavio je još četiri puta, no nije bilo dovoljno za titulu. Jednu je pobjedu dodao Mansell i Ferrari je bio drugi među konstruktorima.

Uslijedile su za Ferrari prilično tmurne rane devedesete, s tek ponekim postoljem i puno problema.

Ferrarijeva utrka #500: Velika nagrada Mađarske 1992. Još jedna utrka koja se uklopila u sivilo tog razdoblja. Šesto mjesto Ivana Capellija i odustajanje Jeana Alesija – ništa pamtljivo.

Ferrarijeva utrka #530: Berger i Ferrari ponovno na vrhu postolja! Luda Velika nagrada Njemačke koju je na Hockenheimu završilo samo osam bolida, a pobjedu je Ferrariju nakon 59 utrka posta donio povratnik u momčad Gerhard Berger. Favoriti su ispadali kao na traci pa su s Bergerom na postolju bili “Ligierovci” Panis i Bernard, a Austrijanac je pobjedu posvetio Ayrtonu Senni.

Bila je to jedina Ferrarijeva pobjeda 1994., a isti je skor upisan sljedeće godine. Na Velikoj nagradi Kanade slavio je Jean Alesi, što je ujedno bila i njegova jedina pobjeda u karijeri.

Ferrarijeva utrka #555: Debi Michaela Schumachera! Nakon godina neuspjeha, Ferrari je, pokazat će se kasnije, sredinom 90-ih povukao prave poteze van staze. Dolazak Jeana Todta, Rossa Browna i Michaela Schumachera dovest će u narednom desetljeću do najplodonosnije Ferrarijeve ere. Velika nagrada Australije, 10. ožujka 1996. godine, bila je prva utrka za Ferrari tada dvostrukog prvaka svijeta. Nije počelo dobro, odustajanjem zbog kvara kočnica, no uskoro su došli i prvi uspjesi.

Ferrarijeva utrka #561: Michaelov prvijenac za Scuderiju! Nakon pet uzastopnih pobjeda Williamsa i senzacije Oliviera Panisa s Ligierom u Monte Carlu, 2. lipnja 1996. Schumacher je ostvario svoju prvu pobjedu s Ferrarijem i to kako, ostavivši drugoplasiranog Alesija za više od 45 sekundi u utrci voženoj po jakoj kiši. Iako je sedmerostruki prvak imao mnogo velikih pobjeda, ova je vožnja ostala upamćena kao jedna od njegovih najboljih ikada, a Ferrariju je donijela veliki uzlet za godine koje dolaze.

Još je dvije pobjede ostvario Schumacher iste godine, u Belgiji i Italiji, a 1997. je zaključio s pet trijumfa. Ferrari je obje te sezone završio kao drugi u poretku konstruktora, a isti je rezultat ostvaren i 1998. kad je još jedan veliki jubilej završio neslavno.

Ferrarijeva utrka #600: Dvostruko odustajanje na Spa-Francorchampsu! Bila je to još jedna legendarna utrka obilježena jakom kišom i brojnim sudarima. Schumacher je bio uvjerljivo vodeći kad je sustigao Coultharda u McLarenu za cijeli krug. Škot je usporio, ali ostao na trkaćoj liniji pa ga u oblaku vode Schumacher nije vidio i došlo je do sudara. Pobjedom na toj utrci Schumacher bi u ukupnom poretku prestigao Hakkinena, Coulthardovog momčadskog kolegu, možda bi i ishod te sezone bio drukčiji, no Michael i Ferrari morali su još malo čekati.

Sljedeće sezone stvari su za Schumachera pošle po zlu na Velikoj nagradi Velike Britanije, kad je u nesreći slomio nogu pa propustio sedam utrka. Tako je Ferrarijev kandidat za naslov postao Eddie Irvine koji je u toj sezoni upisao četiri pobjede.

Ferrarijeva utrka #619: Konstruktorska titula nakon 16 godina! Iako se Schumacher vratio na posljednje dvije utrke sezone i stavio se u službu momčadi kako bi pomogao momčadskom kolegi u borbi za naslov, Irvine je ostao kratkih rukava. Velika nagrada Japana vožena 31. listopada 1999. otišla je na stranu Hakkinena, koji je osvojio svoj drugi naslov. Ipak, u Ferrariju su imali razlog za slavlje. Nakon 16 godina postali su konstruktorski prvaci svijeta, za samo četiri boda ispred McLarena.

Od 2000. godine Schumacherov momčadski kolega bio je Rubens Barrichello i tijekom sljedećih pet sezona Ferrari je bio na svom vrhuncu.

Ferrarijeva utrka #630: Velika nagrada Njemačke na Hockenheimu 30. srpnja 2000. trebala je biti nova prilika za iskazivanje moći Michaela Schumachera, no on je morao odustati već u prvom krugu nakon sudara s Fisichellom. Tada je ispisana jedna od ljepših priča Formule 1. S 18. startne pozicije do pobjede u utrci došao je Barrichello. Bila je to prva pobjeda u karijeri za simpatičnog Brazilca, a njegove suze radosnice na pobjedničkom postolju ostaju jedan od posebnih trenutaka za sve ljubitelje Formule 1.

Ferrarijeva utrka #635: Konačno Scheckterov nasljednik! Vozačka titula u Maranellu se čekala od 1979. U svoju petu sezonu s “Propetim konjićem” Schumacher je krenuo sjajno, no sredinom sezone je nanizao tri odustajanja i borba s društvom iz McLarena ponovno se intenzivirala. Ipak, na Velikoj nagradi Japana 8. listopada, Schumacher je ostvario pole position i pobjedu te tako osigurao svoj treći naslov prvaka svijeta, a Ferrariju donio jubilarnu desetu konstruktorsku titulu.

Tijekom 2001. i 2002. Ferrari je bio svijet za sebe i dvostruke titule u obje sezone ostvarene su priličnom lakoćom. Hakkinen se povukao nakon 2001., a u glavnog suparnika Ferrariju prometnuo se Williams-BMW predvođen tada Juanom Pablom Montoyom.

Ferrarijeva utrka #686: Schumacher postaje najtrofejniji vozač svih vremena! Sezona 2003. bila je mnogo neizvjesnija od prethodnih i na posljednjoj utrci sezone, Velikoj nagradi Japana 12. listopada, o prvaku su odlučivali Schumacher i Raikkonen. Fincu u McLarenu trebala je pobjeda, a da Michael pritom ne osvoji ni bod. Bio je blizu, završio je na drugom mjestu, iza Barrichella, a Michael je osmim mjestom potvrdio svoju šestu vozačku titulu i izbio po broju naslova ispred Fangia.

Ferrarijeva utrka #700: Opet “stativa” na jubileju, ali i nova titula! Da Ferrari nije imao sreće s jubilarnim utrkama dokazuje i Velika nagrada Belgije 2004. U sezoni u kojoj nije slavio na samo tri od 18 utrka, Ferrari je na stazi Spa osvojio drugo i treće mjesto. Pobjednik utrke bio je Raikkonen. Ipak, Schumacher je drugim mjestom na toj utrci potvrdio svoj sedmi naslov, a Ferrari je golemom prednošću došao do 14. konstruktorskog trijumfa.

Ferrarijeva utrka #713: Indygate! U eri suradnje Schumachera i Ferrarija nije bilo lošije godine od 2005. Vrh je preuzeo Fernando Alonso s Renaultom, a u povijesnim knjigama stoji upisana samo jedna pobjeda Ferrarija u toj sezoni. Bilo bi bolje da ne stoji ni ta. Velika nagrada SAD-a 19. lipnja upamćena je kao utrka u koju je startalo tek šest bolida zbog zavrzlame s Michelinovim gumama. Ferrari je upisao dvostruku pobjedu ispred Jordana i Minardija, a generalno to ostaje jedan od mračnijih dana u povijesti Formule 1.

Ferrarijeva utrka #739: Posljednji trijumf najtrofejnijeg Ferrarijevog vozača! U 2006. Ferrari se vratio pobjedama i konkurirao za vrh. Borba za naslov vodila se između Schumachera i Alonsa, a Veliku nagradu Kine 1. listopada Schumacher je osvojio startavši sa šeste pozicije. Bila je to utrka prepuna događanja, vožena u promjenjivim uvjetima, a Nijemac je na koncu slavio s tri sekunde prednosti u odnosu na Fernanda.

Tim se uspjehom poravnao sa Španjolcem po broju bodova i završnica sezone trebala je biti spektakularna, međutim kvar motora (prvi od 2000.) uzrokovao je Schumacherovo odustajanje na idućoj utrci u Japanu, a Alonso je pobjedom došao na koračić do svoje druge titule. Taj završni korak napravio je u Brazilu, gdje je Schumacher odvozio svoju posljednju utrku za Ferrari i osvojio četvrto mjesto.

“Uvijek ću nositi djelić Ferrarija u sebi. Dio mog srca uvijek će kucati za crvene”, izjava je Michaela Schumachera.

Ferrarijeva utrka #758: Senzacionalan dan na Interlagosu! Velika nagrada Brazila 2007. godine bila je utrka na kojoj su do titule mogla čak trojica – rookie Hamilton imao je četiri boda više od timskog kolege Alonsa i sedam više od Raikkonena, koji je naslijedio Schumachera u Ferrariju. U nevjerojatnom raspletu, Kimi je pobijedio i za jedan bod osvojio naslov prvaka svijeta. Bila je to 15. i do danas posljednja vozačka titula za Ferrari.

U istoj sezoni osvojen je i konstruktorski naslov, ali borba s McLarenom nije se odvijala samo na stazi. Britanska je momčad okrivljena za korištenje povjerljivih Ferrarijevih podataka. Bila je to špijunska afera poznata pod nazivom Spygate.

Ferrarijeva utrka #776: Massa prvak na nekoliko sekundi! Godinu nakon Raikkonenove titule, na istom mjestu, mislilo se da Ferrari ima novog prvaka. Felipe Massa pobijedio je na svom domaćem Grand Prixu u kaotičnoj utrci i već počeo slaviti, no Hamilton je u posljednjem zavoju posljednjeg kruga prošao Glocka i osvojio peto mjesto, dovoljno za prvu titulu njegove karijere. Bio je to još jedan legendaran trenutak povijesti Formule 1, a Ferrariju je za utjehu ostao 16. konstruktorski naslov.

Massa više nije došao u priliku boriti se za naslov. Iduće godine imao je onu nesreću u Mađarskoj, a Ferrariju je jedinu pobjedu tijekom 2009. donio Raikkonen u Belgiji.

Ferrarijeva utrka #794: Alonsova pobjeda u debiju! Svjetsko prvenstvo 2010. Ferrari nije mogao bolje otvoriti. Velika nagrada Bahreina 14. travnja okončana je dvostrukom pobjedom – Fernando je u svojoj prvoj utrci za Scuderiju stao na najvišu stepenicu postolja, a Massa je bio drugi. Na žalost tifosa, nisu se ovakvi uspjesi ponavljali u nastavku sezone.

Ferrarijeva utrka #800: Još jedan jubilej za zaborav! Svoju 800. utrku u Formuli 1 Ferrari je slavio na VN Turske 30. svibnja 2010. i pritom osvojio skromno sedmo i osmo mjesto.

Bila je to sezona prve titule Red Bulla i Sebastiana Vettela. Alonso je imao šansu na finalu sezone, ali osvojio je tek sedmo mjesto u Abu Dhabiju i završio sa statusom viceprvaka, a Ferrari je osvojio treće mjesto konstruktorskog poretka i te 2010., a onda i 2011., u kojoj je Španjolac jedinu pobjedu momčadi iz Maranella donio na VN Velike Britanije.

Ferrarijeva utrka #839: Alonsov show u Valenciji! U 2012. godini imali smo onaj ludi scenarij sa sedam različitih pobjednika u prvih sedam utrka sezone, a Fernando je zahvaljujući fantastičnom nastupu na VN Europe u Valenciji postao prvi dvostruki pobjednik te sezone. Startao je s 11. mjesta pa se izvrsno probijao do vrha i na koncu slavio ispred Raikkonena i Schumachera, kojemu je to bilo prvo postolje za Mercedes i prvo nakon one spomenute VN Kine 2006.

Nakon te utrke Alonso je imao čak 26 bodova prednosti u odnosu na Vettela, no u napetoj završnici sezone nije uspio doći do svog trećeg naslova. Ostao je kratak za tri boda u odnosu na Vettela, a Ferrari je među konstruktorima bio drugi. U 2013. Španjolac je ponovno bio viceprvak, treći put u četiri sezone, a Ferrari je sezonu završio treći. Još je gora bila 2014. u kojoj je Scuderia ostala bez ijedne pobjede, tek na četvrtom mjestu konstruktora. Nije pomogla ni činjenica da su u bolidima sjedili bivši svjetski prvaci, Alonso i Raikkonen.

“Od prvog dana kad sam došao u Ferrari krajem 2014. godine, osjećao sam da je duh osnivača, duh Enza Ferrarija prisutan posvuda u Maranellu”, izjavio je jednom prilikom Sebastian Vettel.

Ferrarijeva utrka #891: Prva pobjeda Vettelove ere! S 2015. trebala je početi nova era u Ferrarijevoj povijesti. U momčad je sa statusom četverostrukog prvaka došao Sebastian Vettel, a prvu pobjedu za Scuderiju upisao je na Velikoj nagradi Malezije 29. ožujka. Slavio je kasnije te godine u Mađarskoj i Singapuru, ali nije bilo dovoljno za ozbiljniju prijetnju novoj sili u F1, braniteljima naslova, dominantnom Mercedesu s Rosbergom i Hamiltonom.

Ferrarijeva utrka #900: Treba li uopće isticati, Ferrari na novom jubileju nije napravio ništa značajno. Prvu utrku nakon ljetne stanke 2015., VN Belgije, Vettel je završio izvan kruga osvajača bodova nakon puknuća gume, a Raikkonen je bio sedmi.

Mercedes je izgradio nezaustavljivu mašineriju i uspostavio totalnu dominaciju u Formuli 1, koja traje i danas. U i oko Ferrarija se pak godinama gomilaju frustracije. U 2016. momčad je ostala bez pobjede, a korak naprijed bila je 2017. u kojoj je Vettel pobijedio pet puta i završio kao viceprvak, no ipak nije bio ozbiljniji konkurent Hamiltonu u borbi za naslov.

“Golemi sam fan te momčadi, veliki fan Ferrarija i svega što su postigli u povijesti automobilizma. Voziti za Ferrari definitivno je san za svakog vozača, uključujući i mene”, rekao je Lewis Hamilton 2017. godine.

Ferrarijeva utrka #960: Velika nagrada Njemačke 2018. Činilo se da je to ta godina u kojoj se Ferrari konačno može vratiti na vrh. Imao je Seb na polovici sezone osam bodova više od Hamiltona i vodeću poziciju na svojoj domaćoj utrci. Onda se dogodila dobro poznata situacija koju će u Ferrariju proklinjati još neko vrijeme. Pala je kiša, Vettel je izletio i poklonio pobjedu Hamiltonu. Nakon toga slavio je Nijemac još u Belgiji, ali generalno je druga polovica sezone djelovala kao raspad sustava.

Ferrarijeva utrka #967: Raikkonen nakon gotovo šest godina! Na Velikoj nagradi SAD-a 2018. dogodio se lijepi trenutak za posljednjeg Ferrarijevog prvaka. Kimi je do tog trenutka zadnju pobjedu slavio na otvaranju sezone 2013. s Lotusom, a onda do svoje 21. i kako stvari stoje posljednje pobjede u karijeri stigao 21. listopada 2018. izvrsnom vožnjom u Ferrarijevom bolidu.

Na kraju sezone Ferrari se nakon pet godina oprostio od Raikkonena i okrenuo se mladosti. Charles Leclerc oduševio je vodstvo momčadi, sada s Mattijom Binottom na čelu, svojim vožnjama za Sauber.

Ferrarijeve utrke #983 i #984: Leclercov double! U prošloj sezoni Ferrari je ponovno mnogo lutao, a vozači su u više navrata vodili interne obračune za status broja jedan. Na Velikim nagradama Belgije i Italije mladi je Leclerc pokazao za što je sposoban i upisao svoje prve dvije pobjede u karijeri. Sjećanje na ludnicu u Monzi još je svježe, domaću pobjedu koja se u Maranellu čekala od 2010.

Vettel je još dodao pobjedu u Singapuru, no ubrzo je krenula priča o Ferrarijevoj pogonskoj jedinici, koja je završila famoznom nagodbom s FIA-om. U 2020. godini Ferrari je pao jako nisko, još od 1980. godine nije djelovao baš toliko nekonkurentno. Nakon niza neuspjeha pri svakom većem jubileju, nekako kao da je i prikladno da je pred 1000. utrku dotaknuto dno.

Ferrarijeva utrka #1000: Četveroznamenkasti Mugello! Kako je pandemija koronavirusa poremetila održavanje utrka u ovoj sezoni, u kalendar je naposljetku uvrštena Velika nagrada Toskane, prva F1 utrka u povijesti vožena na stazi Mugello. Nije Ferrari očekivao ništa veliko, posebno nakon što je ostao bez bodova u Spa i Monzi, a ništa veliko nije niti dobio. Osmo i deseto mjesto u utrci koju je završilo 12 bolida.

Međutim, usprkos lošoj godini i rezultatima koji su za svaku kritiku, ovaj jubilej Ferrari stavlja na posebno mjesto u povijesti Formule 1. Još će barem šest godina proći prije nego se neka druga momčad pridruži Ferrariju u klubu 1000. McLaren je sada na 872 utrke, a onda dolazi Williams sa 753 i velikim pitanjem što će biti s tim imenom nakon nedavne prodaje i povlačenja britanske obitelji. Od danas aktivnih momčadi, Renault ima 392, Red Bull 295, a Mercedes 219 Grand Prix nastupa.

“Svi su ljudi Ferrarijevi navijači. Čak i ako kažu da nisu, Ferrarijevi su navijači”, još je jedna poznata izjava Sebastiana Vettela.

Generalno, rijetki ostaju ravnodušni prema Ferrariju. Ima onih koji ga vole i štuju poput kakvog božanstva, kojima je navijanje za Scuderiju oblik religije. S druge strane, mnogi su spremni navijati za bilo koga, samo da ne pobjeđuje Ferrari.

Trenutno vlada period u kojemu ova druga skupina može likovati, no Formula 1 oduvijek je bila sport ciklusa, a Ferrari se znao uzdići i nakon najcrnjih perioda svoje prošlosti. Da će put do nekih novih pobjeda i naslova potrajati, sigurno hoće. Možda do 2022. i novih pravila, možda i duže, ali Ferrari otpisati nemojte… i u svojoj drugoj “tisućici”, prije ili kasnije, Ferrari će opet biti onaj vrhunski Ferrari.

Jedna slavna, mnogo puta citirana Enzova izreka kaže: “Nikad nisam sve ovo radio kako bi drugi u tome uživali, već da bih zadovoljio vlastiti ego.”

Na koju će njegov sin Pietro, danas potpredsjednik kompanije, dodati: “Moj otac nikad nije bio sretan spavajući na lovorikama nekih pobjeda iz prošlosti. Smatrao ih je samo poviješću. Umjesto toga, uvijek je razmišljao kao pobijediti u budućnosti, bez zaustavljanja na barem jedan trenutak. Njegovi su dani bili u potpunosti posvećeni razmišljanju o sljedećoj utrci, o sljedećoj pobjedi.”

Pa iako Enza povijest nije zanimala, njegov Ferrari najveća je momčad u povijesti Formule 1. Najviše utrka, najviše osvojenih bodova, najviše pobjeda, najviše postolja, najviše pole positiona i najviše titula.

Objava Scuderia Ferrari od 1 do 1000 pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.

Ovdje možete uživo u tekstualnom obliku pratiti tijek utrke.

Objava VN Toskane 2020. – Utrka iz minute u minutu pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.

Objava VIDEO: Ferrarijeva 1000. utrka u Formuli 1 pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.

Prošlotjedni pobjednik u Monzi, Pierre Gasly, smjestio je Alpha Tauri na peto mjesto, a dobar je na sedmoj poziciji bio i njegov timski kolega Daniil Kvjat.

Tijek treninga:

Prvi slobodni trening na VN Toskane su otvorili vozači Red Bulla laganim krugovima kako bi se upoznali sa stazom. Ostali timovi su slijedili njihov primjer.

Prvi ozbiljniji krug je postavio Valtteri Bottas 1:20:540 na tvrdim gumama nakon čega i ostali vozači počinju voziti brže krugove. Pobjednik prošlog vikenda je bio četiri desetinke iza Bottasa. Svi vozači su započeli vožnje s većom dozom opreza nego što to inače rade jer im je staza relativno nepoznata.

Prošlotjedni pobjednik Pierre Gasly prvi je postavio vrijeme ispod jedne minute i 20 sekundi: 1:19.859, ali ubrzo je Max Verstappen popravio to vrijeme. Ubrzo je i Lewis postavio solidno vrijeme, ali ipak sporije od Maxa.

Nakon pola sata vožnje Carlos Sainz je imao lagano izlijetanje sa staze po šljunku, ali bez posljedica. Čini se da nepoznavanje staze predstavlja problem vozačima jer na znaju gdje mogu propustiti brže bolide pa je tako Romain Grosjean bio ljut na Lancea Strolla jer mu je zasmetao na stazi.

“They don’t have radio at Racing Point?” – Grosjean

“What the ****** is he doing man? I didn’t see him” – Perez#TuscanGP #F1 pic.twitter.com/6O5FSfsPgt

— Formula 1 (@F1) September 11, 2020

Oko 11:40 minuta staza se ponovo ispraznila, a drugi dio treninga nakon deset minuta prvi je započeo Kimi Räikkönnen na najmekšoj komponenti guma. U prvom dijelu su u McLarenu testirali nove aero elemente. U nastavku su se momčadi koncentrirale na najmekšu komponentu guma.

Najbrža vremena su se popravljala iz kruga u krug pa je tako 20 minuta prije kraja treninga Bottas postavio vrijeme 1:17:879, ispred Verstappena za 0.048s.

@Charles_Leclerc doesn’t miss the camera #TuscanGP #F1 pic.twitter.com/GDKbDNaBnd

— Formula 1 (@F1) September 11, 2020

Lewis Hamilton je imao problema s pogonskom jedinicom i nije mogao odvesti bolji krug te je trening završio na četvrtoj poziciji iza Charles Leclerca. Čini se da je prvi trening služio samo da se timovi upoznaju sa stazom jer je trening protekao prilično mirno i bez nekih uzbuđenja. Latifi je kratko izletio prema kraju treninga, ali se uspješno vratio na stazu.

Po dva bolida u Top 10 imali su Mercedes, Red Bull, AlphaTauri i Renault, dok su Leclerc i Norris bili jedini predstavnici svojih timova u gornjem dijelu poretka. Drugi trening vozi se od 15 sati.

BOT on

The @MercedesAMGF1 driver has also completed the most laps of anybody (27) #TuscanGP #F1 pic.twitter.com/f48J8pL49c

— Formula 1 (@F1) September 11, 2020

Objava Bottas najbrži na prvom slobodnom treningu u Mugellu pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.

Ovog vikenda vozi se utrka za VN Toskane u jednoj od meka MotoGP utrka – Mugello. Staza je naravno usko vezana i uz Ferrari, ali tek ove godine prvi puta ovdje gledamo utrku Formule 1. Povijest ove staze pripremila nam je naša Mia, a novu stranicu povijesti ovdje će u nedjelju upisati upravo momčad Ferrarija sa svojom 1000. Velikom nagradom u Formuli 1.

No, bit će to vjerojatno proceduralna obljetnica jer Ferrari je daleko od forme za pobjede, a i tribine će brojati samo dozvoljenih 2880 gledatelja. Mercedes je u čast ove obljetnice postavio crveni sigurnosni automobil, a Ferrari će imati posebne boje bolida vezane uz prve nastupe ove slavne momčadi. Gledat ćemo i vožnju Micka Schumachera u očevom bolidu F2004. Sebastian Vettel će malo ukrasti show svojoj trenutnoj momčadi, i to objavom da prelazi u momčad Aston Martin Racing od sljedeće godine, a tu su još i nagađanja o ostalim slobodnim mjestima u drugim momčadima.

Dolaskom zabrane korištenja kvalifikacijskih modova i obveze korištenja jedinstvene mape motora u kvalifikacijama i utrci od prethodne utrke u Monzi, na prvu bi se reklo da se stvari nisu bitno promijenile. Utrka s novim pobjednikom, odličnim Pirreom Gaslyem, te s mnogo obrata, dodatno je pomiješala dojmove. Doduše, bilo je problema kod vodećih momčadi. Red Bull kao da se nije ni pojavio na utrci s odustajanjem i lošom vožnjom Albona, a Mercedesi su imali veliku potrebu za hlađenjem bolida. Valtteri Bottas je izjavio da se on ne može utrkivati s takvim modom rada pogonske jedinice.

Za razliku od Monze, ova staza nagrađuje odlično pogođene aero postavke bolida. Tako da Red Bull, onaj s Maxom Verstappenom, ne bi trebao imati problema biti brži od mlakog Bottasa. Dugi brzi i srednje-brzi zavoji su odlika ove staze. Vozači naravno vole ovakve rollercoaster staze radi zahtjevnosti i uživanja u povezanim zavojima koji se uzdižu i poniru. Stazu donekle možemo usporediti sa Spa, ili čak i Silverstoneom, pošto će komponente guma biti iste kao i onog problematičnog vikenda na otoku. Stanje sloja asfalta, uz zahtjevne zavoje, nikako ne ide u prilog čuvanju guma. Sloj je dosta abrazivan, zadnji puta obnovljen “davne” 2011. godine. Nažalost, utrka će se vjerojatno ponovo svesti na čuvanje guma i nastojanja dolaska do cilja sa što manjim rizikom. Težem pretjecanju doprinosi i samo jedna DRS zona, ona na startno ciljnoj ravnini. Srećom, nema mnogo napornih točka kočenja.

Ova staza od 15 zavoja je na papiru uglavnom nepoznanica za momčadi. Mario Isola je rekao da su u Pirelliju za pomoć uzeli podatke o gumama od drugih trkaćih serija koje se ovdje redovito voze. Ferrari je ranije ove godine ovdje vozio bolid iz 2018. za potrebe snimanja, a momčadi koje su ovdje testirale 2012. godine realno ne mogu baš računati na neku pripremu bolida s tim podacima.

Vremenske prilike najavljuju visoke temperature s oko 31ºC, što još dodatno otežava priču s gumama. Satnica je standardna:

VN Toskane, Mugello, 11. rujna - 13. rujna 2020.
Petak 11. rujna            1. slobodni trening   11:00-12:30
                           2. slobodni trening   15:00-16:30
Subota 12. rujna           3. slobodni trening   12:00-13:00
                           Kvalifikacije         15:00-16:00
Nedjelja 13. rujna         Utrka                 15:10

Neki okvirni rekord staze drži Rubens Barichello s testiranja 2004. godine, 1:18.704, ali to će se vrlo lako srušiti ovog vikenda.

Objava Najava VN Toskane: Nepoznanica s velikom obljetnicom pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.

Bolid Ferrari SF1000 u Mugellu će biti bordo crvene boje, koja reproducira nijansu crvene boje na prvom bolidu Ferrarija 125 S te bolidu 125 F1 koji je nastupio na Velikoj nagradi Monaka 21. svibnja 1950. godine. Od tada do danas Ferrari je jedini konstruktor koji je nastupio u svakoj sezoni Svjetskog prvenstva Formule 1.

Priča je počela od Enza Ferrarija, a ovu specijalnu utrku najavljuje njegov sin Pietro, danas potpredsjednik kompanije:

“Tisućita utrka za Scuderiju Ferrari vrlo je važno postignuće i treba ga obilježiti na poseban način. Zato smo odlučili koristiti jedinstvenu livreju naših bolida i SF1000 će na stazu Mugello izaći u bordo nijansi crvene boje kakva je prvi put viđena na bolidu 125 S. Bio je to prvi trkaći automobil koji je nosio Ferrarijevo ime.”

“Čak će startni brojevi na Charlesovom i Sebastianovom bolidu reflektirati tradiciju i odavati dojam da su rukom ispisani na bolidima, dok će trkaća odijela naših vozača biti u skladu s bojom bolida.”

“Ovo je posveta našim korijenima, počecima ove izvanredne Ferrarijeve priče, koju karakterizira beskrajna želja za natjecanjem, paralelno uz težnju za stvaranjem cestovnih automobila koji su izuzetni po pitanju tehnologije i dizajna. Ferrari je jedinstveni primjer u svijetu jer naša kompanija ima dušu proizvođača bolida i trkaćeg tima. To je neraskidiva veza koja nikad nije bila u pitanju.”

Formula 1 je također odlučila posvetiti ovu utrku Ferrarijevom velikom jubileju pa je službeni naziv utrke Formula 1 Pirelli Gran Premio Della Toscana Ferrari 1000. Vozači Ferrarija također jedva čekaju početak vikenda i nadaju se boljoj situaciji od one u Monzi.

“Velika je čast voziti za Ferrari na 1000. Velikoj nagradi, za najdugovječniju momčad u Formuli 1. Još će veće zadovoljstvo biti slaviti taj jubilej na stazi Mugello i prvi put ove sezone, pred manjim brojem navijača koji će biti na tribinama”, kaže Sebastian Vettel.

“Staza je vrlo lijepa i tehnička s puno promjena nagiba i nekim vrlo zahtjevnim zavojima. Trebala bi bolje odgovarati našem bolidu i nadamo se da ćemo zadovoljiti tifose, one kod kuće i one na stazi.”

Charles Leclerc također se veseli izlasku na stazu Mugello u specijalnom izdanju bolida SF1000. Bit će ovo prva utrka Formule 1 na toj stazi. Ranije u prošlosti tu su se održavala jedino testiranja.

“Staza je stvarno prekrasna, a povrh svega, mi ćemo slaviti 1000. Veliku nagradu u Formuli 1. Veseli me što ćemo imati nekoliko tisuća navijača na tribinama.”

“Staza ima vrlo dugačak pravac, ali nije onako super brza kao prethodne dvije i trebala bi bolje odgovarati našem bolidu. Bit će važno što bolje iskoristiti vrijeme koje imamo na stazi, budući da nemamo nikakvih podataka s kojima možemo početi. Nadam se da ćemo ljudi ponuditi dobar show i vratiti se osvajanju bodova za Prvenstvo”, izjavio je Leclerc.

Objava Ferrari predstavio bolid za svoju jubilarnu 1000. Veliku nagradu u Formuli 1 pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.