VN Monaka 2008: Od probušene gume do sjajne prve pobjede u Kneževini

Lewis Hamilton od ranih se dana svoje karijere divio Ayrtonu Senni. Brazilac je bio njegov veliki uzor, a posebno ga je impresionirao sjajnim vožnjama na ulicama Monte Carla. Sa šest pobjeda Ayrton je i danas rekorder VN Monaka, a ovo je priča o tome kako je Lewis na netipičan način stigao do svog prvog trijumfa u Kneževini… Naravno, s Ayrtonom u mislima.

Posljednja svibanjska nedjelja 2008. Umjesto sunčanih naočala i kreme s visokim zaštitnim faktorom, na Velikoj nagradi Monaka tražena su roba bili kišobrani i kabanice. Možda okruženje tog dana nije bilo onako monegaški glamurozno, ali utrka je bila “za prste polizati”. Sve je vrvjelo od senzacionalnih preokreta, naravno i neizbježnih nesreća… kako drukčije ako su u istoj rečenici kiša i Monako.

Ferrari je, činilo se, tog 25. svibnja 2008. imao sve u svojim rukama, ali oni koji su držali volane crvenih bolida nisu imali svoj dan. Uprskali su gotovo sve što se uprskati moglo, a svoj veliki san ostvario je danas šesterostruki prvak svijeta. Lewis Hamilton tada je prvi put osvojio Veliku nagradu Monaka. Iako zvuči paradoksalno, na putu do pobjede pomogao mu je udarac u jednu od zloglasnih monegaških zaštitnih ograda.

Velika nagrada Monaka 2008. godine bila je šesta utrka u kalendaru Svjetskog prvenstva Formule 1, nakon Australije, Malezije, Bahreina, Španjolske i Turske. Kao branitelji naslova u tu su sezonu ušli Kimi Raikkonen i njegov Ferrari, a u statusu glavnog izazivača Lewis Hamilton u McLarenu.

Nakon debitantske sezone koja je za njega i britansku momčad neslavno završila, iako je dala nagovijestiti da je u Formulu 1 stigao budući šampion, Lewis Hamilton više nije morao brinuti o Fernandu Alonsu, koji se nakon njihovih sukoba tijekom 2007. vratio u Renault. U suprotnom smjeru otišao je Heikki Kovalainen.

Dobar je u to vrijeme bio BMW Sauber s Heidfeldom i Kubicom, za Red Bull su vozili Coulthard i Webber, a za Williams Nico Rosberg i Kazuki Nakajima. Te se godine na gridu prvi put pojavila Force India, momčad čije su boje branili Giancarlo Fisichella i Adrian Sutil, a čiji su vlasnici postali Indijac Vijay Mallya i Nizozemac Michiel Mol, otkupivši bivši Spyker. Sezonu je započelo 11 momčadi, no nakon prve četiri utrke iz natjecanja se povukao Super Aguri.

Do utrke u Kneževini, braniteljima naslova sve je išlo vrlo dobro. Istini za volju, Hamilton je dobio prvu utrku u Australiji, ali nakon toga su po dvije pobjede upisali Raikkonen i Massa, a dvostrukim pobjedama u Bahreinu i Španjolskoj Propeti su konjići došli do lijepog vodstva u konstruktorskom poretku. Sauber je kasnio 19, a McLaren 21 bod.

Valja naglasiti, tada se za pobjedu dobivalo deset bodova, osam za drugo, šest za treće i tako dalje do jednog boda za osmo mjesto. U poretku vozača, uoči vikenda u Monte Carlu, vodio je Raikkonen s 35 bodova, dok su njegov momčadski kolega i Hamilton bili na 28.

Ferrari je na pobjedu u Kneževini čekao od 2001. i pete pobjede Michaela Schumachera na toj legendarnoj lokaciji. Tko bi tada rekao da će se čekanje nastaviti još devet godina, posebno nakon subotnjih kvalifikacija.

Kvalifikacije su se tada sastojale od tri dijela, slično kao danas. U subotu se vozilo po suhoj stazi, a Felipe Massa imao je briljantan dan u kokpitu. Najbrži u sva tri dijela kvalifikacija, osigurao si je pole position završnim rezultatom 1:15,787. Da situacija za Ferrari bude još bolja, Kimi se smjestio u prvi startni red kraj momčadskog kolege, zaostavši samo 28 tisućinki sekunde.

Hamilton je bio još 24 tisućinke sporiji od Finca i pripala mu je treća startna pozicija, a društvo u drugom redu trebao mu je praviti drugi Finac, njegov momčadski kolega Kovalainen. Kubica je bio peti, a još jedna zvijezda kvalifikacija bio je mladi i agresivni Nico Rosberg. Na kraju šesti, ali sa sjajnim krugom u drugom dijelu kvalifikacija, kad je bio odmah iza Masse.

Nedjeljni je show počeo i prije starta utrke. Tamni oblaci od jutra su se nadvili nad Kneževinu i kiša je prala ulice Monte Carla. Kratko je prestala, da bi se 20 minuta prije starta nebo opet otvorilo i timovima ostavilo tešku odluku o odabiru guma. Na McLarenovom bolidu Heikkija Kovalainena ustanovljen je kvar prije početka utrke. Odguran je do boksa, odakle je i startao, nakon što je dobio novi volan.

Ferrariju se situacija pogoršala već do prvog zavoja. Massa je dobro odradio kišni start i sačuvao svoje vodstvo, ali Kimija je odmah zaskočio Hamilton. Začudo, u prvom zavoju nije bilo incidenata, ali potrudili su se vozači kasnije nadoknaditi za taj “propust”.

Već na kraju prvog kruga nestrpljivi Button u bolidu Honde tražio je prolaz pored Heidfelda, no kao rezultat toga morao je put boksa u potragu za novim “nosom” bolida. Sebastien Bourdais, vozač Toro Rossa, udario je u zaštitnu ogradu po izlasku iz Tabaca.

Gotovo na istom mjestu, svoj trenutak straha doživio je drugoplasirani Hamilton. Brzina mu je na ulasku u Tabac bila prevelika, za što će kasnije okriviti “rijeku” koja se slijevala preko staze, ali imao je sreću u nesreći pa nije završio kao Bourdais. Tek je postrugao stražnjim desnim kotačem zaštitnu ogradu, ali pritom probušio gumu.

Imao je još jednu sreću u nesreći, društvo se do tada prilično razvuklo, tako da se nakon zaustavljanja u boksu i promjene guma, vratio na solidnu petu poziciju, iza svog bivšeg kolege Alonsa. I što je još važno, momčad mu je napunila spremnik goriva, tako da je bio spreman za dugački stint.

Alonso se nije dugo zadržao ispred Lewisa. Imao je sličan incident u zavoju Massenet samo dva kruga kasnije, a na stazu se vratio kao sedmi. U novom incidentu koji se dogodio u zavoju Massenet, zaštitna ograda postala je utočište Davida Coultharda, a nekoliko sekundi kasnije i Sebastiana Bourdaisa. Uzrokovalo je to izlazak sigurnosnog bolida na stazu pa se Massina prednost od 12 sekundi istopila, a Raikkonen je morao odraditi kaznu prolaska kroz boks jer tri minute prije starta utrke, na njegovom bolidu još uvijek nije bilo guma.

Uvjeti su i dalje bili vrlo teški, s mnogo vode koja se zadržavala na stazi, a vidljivost je bila izuzetno loša. Massa je vodio ispred Kubice i Hamiltona, Raikkonen je bio četvrti, a onda je Felipe zeznuo stvar. Produžio je ravno u zavoju Sainte Devote. Prošao je bez oštećenja na bolidu, ali izgubio prvo mjesto od Kubice. Kad su odradili svoja zaustavljanja u boksu, Kubica u 26. i Massa u 33. krugu, do vodstva je stigao – Hamilton.

Britanac je nakon ranije spomenute pogreške vozio odlično i nizom odličnih krugova izgradio ogromnu prednost, a McLarenova strategija bila je pun pogodak. U 54. krugu utrke Lewis je drugi put išao u boks, prešavši na gume za suho i pokazalo se kako je to bio pravi trenutak. Ferrari to nije prepoznao, već je Massu na stazi držao predugo i Brazilac ne samo da je ispao iz borbe za pobjedu, već je i definitivno zapeo iza Saubera Roberta Kubice.

A Kimi Raikkonen? Finac definitivno nije imao vožnju na razini svjetskog prvaka. I on je imao jedan izlet van staze u Sainte Devoteu, pri čemu je oštetio prednje krilo, a onda je u završnom dijelu utrke uništio ono što je ostalo od njegove utrke i pritom upropastio senzacionalnu priliku Force Indije i Adriana Sutila.

Naime, u 59. krugu tešku nesreću imao je Nico Rosberg u šikani kraj bazena. Udario je u jednu pa u drugu zaštitnu ogradu i dijelovi njegovog Williamsa rasuli su se po stazi. Na stazu je morao sigurnosni automobil, a čovjek koji je osvanuo na četvrtom mjestu bio je upravo Sutil. Mudro je izbjegavao sve incidente po stazi, išao u boks samo jednom i eto Force Indije između dva Ferrarija. Ni na jednoj od prethodnih pet utrka nisu osvojili niti bod, a niti kasnije do kraja sezone.

Bila je ovo povijesna prilika, ali kad je utrka nastavljena Kimi je na izlasku iz tunela izgubio kontrolu te na kočenju udario u Sutilov bolid, izbacivši Nijemca iz utrke. Kimi se kasnije ispričao, svalivši krivnju na hladne kočnice, no slaba je to utjeha bila Adrianu i njegovoj momčadi.

“Ne mogu vjerovati, bili smo tako blizu. Osjećam bol u srcu. Ovo je kao da mi se san pretvorio u noćnu moru. U jednom trenu bio sam u bolidu i sve je izgledalo fantastično, a već u drugom morao sam prihvatiti da je to kraj”, govorio je utučeni Sutil.

Nije ni tu drami bio kraj. Hamilton je u završnici “pokupio” slow puncture, ali srećom za njega utrka je u istom krugu bila gotova. Istekla su dva sata pa se umjesto planiranih 78, vozilo 76 krugova.

Ispostavilo se tako da je udarac u zaštitnu ogradu u početnoj fazi utrke Hamiltona usmjerio prema pobjedničkoj strategiji. Prošao je ciljem tri sekunde ispred Kubice i gotovo pet sekundi ispred Masse te zabilježio svoju prvu pobjedu na Velikoj nagradi Monaka. Četvrti je završio Webber u Red Bullu, a Sebastian Vettel peti za Toro Rosso u svom debitantskom nastupu u Monte Carlu. Bodove su još osvojili Barrichello, Nakajima i Kovalainen.

Hamilton je često isticao kako se divio vožnjama svog idola, Ayrtona Senne, na ulicama Monte Carla, a u svom drugom nastupu u Monaku i sam je stao na najvišu stepenicu i primio pobjednički pehar iz ruku Princa Alberta II.

“Pobijediti ovdje u Formuli 1 je najbolja stvar koja se može dogoditi. Nevjerojatno je koliko su se uvjeti mijenjali, bolid bi neko vrijeme bio dobar pa neko vrijeme ne baš dobar.”

“Ovo mora biti jedan od specijalnih trenutaka u mojoj karijeri i siguran sam da će biti upravo to do kraja mog života. Sjećam se kako sam u posljednjim krugovima samo razmišljao o tome da je Ayrton Senna pobijedio ovdje mnogo puta i kako bi bilo izvanredno dobiti ovu utrku”, rekao je pobjednik.

Hamilton je postao prvi Englez koji je slavio u Kneževini nakon Grahama Hilla 1969., a McLarenu je donio 15. pobjedu na ulicama Monte Carla. Pobjedom je skočio na vrh ukupnog poretka, iskoristivši Raikkonenov loš nastup. Hamilton je nakon te utrke imao 38, Raikkonen 35, Massa 34, a Kubica 32 boda. Rasplet sezone dobro je poznat i više puta opjevan, na šokantnoj VN Brazila Lewis je osvojio peto mjesto i svoj prvi naslov prvaka za jedan bod ispred šokiranog Masse, pobjednika te utrke.

Nakon prve Hamiltonove pobjede u Monaku, koju je ostvario s 23 godine, zanimljivu je izjavu dao Sir Jackie Stewart: “S obzirom na godine, Lewis bi mogao pobijediti ovdje mnogo puta. Ovo mu je prva od, nadam se, mnogo pobjeda u Monaku te bi se mogao pridružiti velikanima Formule 1.”

Danas, 12 godina kasnije, Lewis to svakako jest sa svojih šest titula. U Kneževini ga nakon te 2008. nije baš išlo i na novu pobjedu morao je čekati sve do 2016. Treću je upisao prošle godine, a za četvrtu ove godine neće imati prilike zbog koronavirusa.

Malo je toga što Lewis u svojoj karijeri nije postigao, ali u sljedećim sezonama, nema sumnje da će mu jedna od glavnih misija biti pokušati dostići svog idola. Ayrton se šest puta penjao na monegaški tron. Dostižno za Lewisa?