Velika nagrada Meksika utrka je koja se u kalendaru Svjetskog prvenstva Formule 1 prvi put pojavila dosta davno, prije 56 godina, no ove godine slavi svoje “tek” 20. izdanje.

Prva utrka u Mexico Cityju vozila se 4. studenoga 1962. godine, ali nije bila dio Svjetskog prvenstva. Na stazi Magdalena Mixhuca okupio se dobar broj vrhunskih vozača, no utrku je obilježio tragičan događaj – pogibija domaćeg vozača Ricarda Rodrigueza. Imao je samo 20 godina i predviđala mu se velika budućnost, no otkazao je stražnji ovjes na njegovom Lotusu i udario je u zaštitnu ogradu zloglasnog zavoja Peraltada. Dogodilo se to na treningu, ali utrka je ipak održana. Pobijedili su Trevor Taylor i Jim Clark, podijelivši vrijeme za volanom Lotusa.

Jimu Clarku to je iskustvo očito dobro došlo jer je godinu kasnije pobijedio i na prvoj službenoj Velikoj nagradi Meksika u sklopu Svjetskog prvenstva Formule 1. Kolika je bila njegova dominacija, najbolje pokazuje činjenica da su još samo dva vozača ostala u istom krugu s pobjednikom, pri čemu je drugoplasirani Jack Brabham kasnio minutu i 41 sekundu.

1964. godine u Meksiku se vozila posljednja utrka Prvenstva i bila je to jedna od najnapetijih završnica u povijesti. Troboj za naslov vodio se između Hilla, Clarka i Surteesa, a upravo je potonji osvojio titulu za Ferrari. Pobjednik utrke bio je Amerikanac Dan Gurney u Brabhamu, a godinu kasnije također je slavio američki vozač – Richie Ginter u Hondi.

Jim Clark na VN Meksika 1967. godine (Lotus 49)

Od 1966. do 1968. po jednu pobjedu upisali su spomenuti borci za titulu 1964. Surtees je slavio u bolidu Cooper-Maserati ’66, Jim Clark je svoju drugu pobjedu u Meksiku slavio ’67 u Lotus-Fordu, a u bolidu iste momčadi ’68. je pobijedio Graham Hill. Bila je to još jedna situacija u kojoj su se tri vozača borila za titulu – Hill, Jackie Stewart i Denny Hulme. Naslov je osvojio pobjednik utrke, Graham Hill.

McLaren je do prve pobjede u Meksiku stigao 1969. zahvaljujući vožnji Novozelanđanina Hulmea, a Ferrari je prvi put imao vozača na najvišoj stepenici postolja 1970. Bio je to Belgijac Jacky Ickx.

Uslijedio je period od 15 godina bez Velike nagrade Meksika u Svjetskom prvenstvu. Tijekom utrke 1970. bilo je velikih problema s publikom. Okupilo se oko staze približno 200 tisuća ljudi, navijali su za svog junaka Pedra Rodrigueza, no pritom stvarali i brojne ekscese. Bilo je planirano da se utrka održi i ’71, čak su pripremljena ogromna sredstva za bolju kontrolu ponašanja gledatelja, ali nakon što je Pedro Rodriguez poginuo, utrka je otkazana.

Legende meksičkog automobilizma – Pedro i Ricardo Rodriguez

Nepunih devet godina nakon smrti brata Ricarda, Pedro je stradao na utrci sportskih automobila u Njemačkoj. Njima u čast, staza Magdalena Mixhuca preimenovana je u Autodromo Hermanos Rodriguez, a Formula 1 vratila se u Mexico City 1986. godine. Staza je u međuvremenu dosta poboljšana, a domaćini su i poradili na sigurnosti.

Pobjednik povratničke utrke bio je Gerhard Berger u Benettonu, bila je to prva pobjeda u karijeri za Austrijanca. Godinu kasnije utrka je morala biti podijeljena na dva dijela zbog teške nesreće Dereka Warwicka, a pobjednik u zbroju vremena prve i druge utrke bio je Nigel Mansell u Williamsu.

Uslijedile su dvije godine McLarenovih pobjeda. Prvo je 88′ slavio Alain Prost, da bi utrku ’89 dobio Ayrton Senna. Nekoliko je pamtljivih situacija iz utrke 1990. Velika borba Bergera i Mansella u kojoj je Britanac izveo pretjecanje s vanjske strane u zloglasnoj Peraltadi, a do pobjede je s 13. startne pozicije stigao Prost u Ferrariju.

Senna baš nije imao sreće u Meksiku, osim spomenute pobjede. Primjerice, ’90 je vodio pa bio prisiljen odustati, dok je godinu kasnije na treningu imao tešku nesreću, iz koje je ipak izašao neozlijeđen. Pobjednik 1991. bio je Talijan Ricardo Patrese, a 1992. do svoje druge meksičke pobjede stigao je Mansell. Senna je ’92 doživio još jednu nesreću i nastavio crni niz u Mexico Cityju.

Ayrton Senna – nesreća na VN Meksika 1991.

Iako je meksički Grand Prix bio dosta popularan, vozači su se dosta bunili na neravnu podlogu. Bilo je tu raznih problema tijekom godina, od upitne sigurnosti do rekordnih mjerenja zagađenja zraka u Mexico Cityju, a epilog svega bio je novi odlazak Formule 1 iz središnje Amerike.

Konačno, 2014. godine potpisan je petogodišnji ugovor između organizatora VN Meksika i FIA-e pa se 1. studenoga godinu kasnije Formula 1 vratila na stazu braće Rodriguez. Prva dva moderna izdanja ove utrke osvojili su vozači Mercedesa, prvo Nico Rosberg, a nakon toga i Lewis Hamilton. Posljednje dvije godine gledali smo izvrsne prezentacije Maxa Verstappena u Red Bullu.

Iz 2015. pamti se primjerice finski sudar Kimija Raikkonena i Valtterija Bottasa, a iz 2017. kontakt nakon starta Sebastiana Vettela i Lewisa Hamiltona. Pet najšokantnijih trenutaka u povijesti VN Meksika pogledajte ovdje.

S obzirom na turbulentnu prošlost Meksičke utrke, nijedan vozač ili tim nije uspio ostvariti nekakvu dominaciju ili dužu pobjedničku seriju. Po dvije pobjede imaju Verstappen, Mansell, Prost i Clark. Jim ima onu treću iz 1962., ali tada utrka nije bila dio Svjetskog prvenstva.

Konstruktorski, po tri pobjede u Meksiku imaju Lotus, McLaren i Williams. Ferrari ima samo dvije pobjede, baš kao Mercedes i Red Bull. Što se tiče proizvođača motora, najuspješnija je u Meksiku Honda s četiri pobjede. Možda ove godine dođe i peta, uspije li Max Verstappen kompletirati svoj hat-trick meksičkih pobjeda.

Iako nije bila smještena na kraj kalendara, Velika nagrada Meksika i prošle je dvije godine riješila pitanje prvaka. Lewis Hamilton slavio je svoje naslove baš na stazi braće Rodriguez, a priliku ponoviti te proslave ima i ove godine.

2
Leave a Reply

Molimo za komentiranje
1 Komentara na temu
1 Odgovora na temu
0 Pratitelja
 
Najviše reakcija na komentar
Najkomentiranija tema
2 Autori komentara
avataravatar Autori nedavnih komentara
  Pretplati se  
Obavijesti o
avatar
Član
mody

taj peraltada je bio opasan zavoj zato su ga usporili na španjolskom znači čuvaj se ovalni završni dio uz sami zid,,, mnogi zale za peraltadom,

avatar
Član
Pratiteljcro

Kontam da bi danas bolidi bez beda isli punim gasom tim zavojem. Kao u devedesetima eau rouge i 130r kao i perlatarda nije se moglo punim gasom i bili su izazovni ali danas… moderna f1 treba izazovnije zavoje